20. srpnja 1969. Posada NASA-ine misije Apollo 11 uspješno je sletjela na površinu Mjeseca. Trojica odvažnih astronauta, Buzz Aldrin, Neil Armstrong i Michael Collins krenuli su u neizvjesnu misiju koja je označavala veliki korak za ljude kao tehnološku i najinteligentniju civilizaciju koja je ikada živjela na Zemlji.
Glavni zadatak misije Apollo 11 je bio nacionalni cilj Amerike da sleti na površinu Mjeseca. Cilj je postavio američki predsjednik John F. Kennedy u svibnju 1961. Tada je službeno obećao da će amerikanci sletjeti na Mjesec do kraja desetljeća. Misija je osim slanje prvih ljudi na Mjesec za cilj imala i nekoliko drugih stvari. Poput ispitivanja lunarnog modula, astronauta, mogućnost prijenosa televizijskog signala iz Zemlje i nekoliko drugih znanstvenih ispitivanja. Sami astronauti su na Mjesecu trebali obaviti određena ispitivanja poput uzimanja uzorka Mjesečevog terena i slikanje istog.
Apollo 11 lansiran je 16. srpnja 1969. sa tri člana posade(Armstrong, Aldrin i Collins). Collins kao pilot komandnog modula, Aldrin kao pilot lunarnog modula i Armstrong kao Narednik. Procjenjuje se da je oko 530 milijuna ljudi pratilo tijek misije Apollo preko malih ekrana. Dva sata, 44 minute i jednu i pol revoluciju nakon lansiranja S-IVB se pokrenula na 5 minuta i 48 sekundi. Time je Apollo 11 ušao u Mjesečevu orbitu. Zatim je slijedilo odvajanje lunarnog i komandnog modula od ostatka letjelice i njihovo spajanje. Saturn V je nakon toga "odlutao" na putanju solarne orbite.
Prvi prijenos u boji na televiziji dogodi se kada su astronauti imali pogled na Zemlju. Sljedećeg dana, 17. srpnja SPS(Service Propulsion System) glavni motor komandnog i servisnog modula počeo je goriti na 3 sekunde kako bi učinio drugu od 4 planirane korekcije leta. Korekcije su bile unaprijed planirane, a zbog uspjeha druge korekcije ostale tri nisu bile potrebne. 18. srpnja astronauti Aldrin i Armstrong stavili su svemirska odjela i otišli do lunarnog modula kako bi učinili drugi tv prijenos. Sljedećeg dana, 19. srpnja Apollo 11 odletio je iza Mjeseca i izgubio kontakt sa Zemljom, tada je krenuo prvi manevar ulaska u lunarnu orbitu.
Oko 75 sati i 50 minuta nakon lansiranja paljenje SPS-a smjestilo je Letjelicu u početnu eliptično-lunarnu orbitu. Kasnije, drugo paljenje u trajanju od 17 sekundi smjestilo je letjelicu u lunarnu orbitu koja je izračunata za promjenu orbite koja se dogodila CSM-u. Promjena se dogodila zbog poremećaja lunarne gravitacije potrebne za kasnije spajanje lunarnog modula. Sljedeći TV prijenos napravljen je s površine Mjeseca. 20. srpnja Armstrong i Aldrin ponovno su ušli u LM napraviti konačnu provjeru, a 100 sati, 12 minuta u letu Eagle(lunarni modul) se odvojio od Columbia-e(komandnog modula) za vizualni pregled.
Kada je lunarni modul došao iza Mjeseca na svojoj 13. orbiti, motor LM-a započeo je gorjeti 30 sekundi kako bi osigurao potisak i započeo s ulaskom u orbitu spuštanja. Pri tome je gotovo došao na istu putanju na kojoj je bio Apollo 10. Na 102 sata i 33 minute nakon što su se Columbia i Eagle pojavili iza Mjeseca počelo je spuštanje paljenjem motora na 756,3 sekundi. Nakon 8 minuta LM je bio na 7900 metara iznad površine i oko 5 milja od mjesta slijetanja. 102 sata i 45 minuta od početka misije (lansiranja) motor je i dalje stvarao potisak kočenja, djelomično pilotiran od strane Armstronga. Nakon toga "Eagle" je sletio u "More tišine"(naziv za ravnicu na Mjesečevoj površini)
Plan leta zahtijevao je da prva EVA započne tek nakon četverosatnog odmora, no to je promijenjeno kako bi počela što je prije moguće. Armstrong je izašao iz "Eagle-a" ipak četiri sata nakon i postavio televizijsku kameru. Oko 109 sati, 42 minute nakon lansiranja Armstrong je zakoračao na površinu Mjeseca izgovorivši sada već slavnu rečenicu "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo". 20 minuta kasnije Buzz Aldrin je izašao za njime, kamera je zatim postavljena na tronožac oko 9 metara od LM-a. Tadašnji američki predsjednik Nixon pola sata kasnije razgovarao je telefonski s astronautima.
Komemorativni medaljoni s imenima 3 astronauta iz misije Apollo-a 1 koji su izgubili živote u požaru lansirne rampe kao i dva kozmonauta koji su poginuli u nesrećama ostavljeni su na površini Mjeseca. Također je ostavljen i silikonski disk od 3.81 cm koji je sadržavao mikro minijaturne poruke dobre volje iz 73 zemalja i imena vođa američkog kongresa i NASA-e. Tijekom EVA-e, u kojoj su obojica astronauta bili u rasponu od 300 metara od "Eagle-a" Aldrin je pokrenuo EASEP. Tom su se prilikom obojica okupili i usmeno izvjestili o uzorcima Mjesečeve površine. Nakon što je Aldrin proveo 1 sat i 33 minutu na površini ponovno je ušao u LM. Armstrong ga je slijedio 41 minutu poslije. Cijela EVA faza je trajala 2 i pol sata, završivši 111 sati i 39 minuta nakon početka misije.
Armstrong i Aldrin su ukupno proveli 21 sat i 36 minuta na površini Mjeseca. Nakon odmora od 7 sati sna poslije EVA-e, Astronauti su upalili uzletnu fazu motora 124 sata, 22 minute nakon lansiranja. 435 sekundi kasnije je isključena kada je "Eagle" dosegao početnu orbitu od 17 do 88 kilometara iznad površine Mjeseca. Tada je "Columbia" bila na svojoj 25. revoluciji. Kako je stupanja uspona dosegao apolun u 125 sati, 19 minuta, kontrolni sustav za reakciju pucao je tako da je gotovo kružio oko orbite "Eagle-a". Spajanje lunarnog modula s kontrolnim dogodilo se na 27 orbiti kontrolnog modula(Columbia-e). Armstrong i Aldrin su se vratili u kontrolni modul, a lunarni je ostao u lunarnoj orbiti.
Trans-Zemaljsko ubacivanje CSM-a počelo je 21. srpnja kada je SPS gorio dvije i pol minute dok je "Columbia" bila iza Mjeseca u svom 59. satu lunarne orbite. Nakon toga astronauti su spavali oko 10 sati. U 11,2. sekundi rada SPS-a postigla se potrebna korekcija leta za povratak na Zemlju.
Postupci ponovnog ulaska započeli su 24. srpnja, 44 sata nakon izlaska iz Mjesečeve orbite. Servisni modul se odvojio od kontrolnog koji je orijentiran na položaj toplinskog štita. Otvaranje padobrana dogodilo se u 195. satu i 13 minuta. 36 minuta kasnije od planiranog Apollo 11 pao je u Tihi ocean. Oko 20 kilometara dalje od broda USS Hornet.