"Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo"
Neil ArmstrongApollo je projekt američke svemirske agencije NASA-e osnovan 1961. godine. Ono po čemu je najpoznatiji i što je bio cilj osnivanja je spuštanje ljudi na površinu mjeseca. 1961. u svibnju američki predsjednik John F. Kennedy obećao je ostvarenje te zamisli do 1970. godine. Do postizanja tih ciljeva stajao je dug put praćen mnogim neuspjesima koji je na kraju ipak uspio ostvariti zacrtan cilj.
Program Mercury je bio prethodnik Apollo-a, a glavni cilj mu je bio slanje prvih ljudi u svemir. Tijekom cjelokupnog programa odvilo se ukupno 6 letova sa ljudskom posadom. Od šestero njih dvoje ih je došlo do svemira i vratilo se nazad. Takvi letovi nazvani su sub-orbitalnim. Ostala četiri leta su ušla u orbitu i napravila krug oko Zemlje. Prvi od šestero letova odvio se 1961., a zadnji 1963. Letjelice korištene u projektu Mercury su, za razliku od onih u Apollo programu, imale samo jedno sjedište i astronaut je morao sjediti tijekom cijele misije. Korištena su dva tipa raketa - Redstone i Atlas. Redstone rakete korištene su u prva dva leta a rakete tipa Atlas u ostalima. Oba tipa raketa proizvela je Američka vojska.
1959. godine NASA je odabrala 7 astronauta za program Mercury. To je bio prvi Agencijin pothvat nakon 6 mjeseci rada. Prvi astronaut koji je poletio u programu bio je Alan Shepard, koji je tim letom postao prvi Amerikanac u svemiru. Sedam godina kasnije u misiji Apollo 14 hodao je i Mjesecom. Njegova prva letjelica nazvana je Freedom 7. Tijekom programa Mercury u svemir je poslana čimpanza imena Ham. Cijeli program bio je od velike važnosti NASA-i jer je naučila kako poslati ljude u Zemljinu orbitu, kako ljudi mogu živjeti i raditi u svemiru te kako upravljati svemirskom letjelicom.
Prva ljudska misija poslana na Mjesec je bila Apollo 8. Letjelica je tada kružila oko Mjeseca na Badnjak 1968. Apollo 8 se ipak nikada nije spustio na Mjesec, već je samo napravio orbitu oko Mjeseca, a zatim se vratio na Zemlju. Posadu su činili Frank Borman, Bill Anders i Jim Lovell. Prvo spuštanje na površinu Mjeseca dogodilo se 20. srpnja 1969. godine. Apollo 11 bila je misija koja je uspjela u tom pothvatu. Posadu su činili Neil Armstrong, Michael Collins i Buzz Aldrin. Armstrong i Aldrin su uistinu šetali površinom Mjeseca, dok je Collins ostao u Mjesečevoj orbiti.
NASA je kreirala specijalni upravljački modul za Apollo misije. Bila je to kapsula sa prostorijom za tri osobe. Astronauti su u njoj letjeli u svemir i vraćali se na Zemlju. Letjelice su bile veće od prethodno korištenih u misijama Gemini i Mercury. Astronauti su se u letjelici mogli micati slobodno, a imali su mjesta otprilike kao u automobilu. Druga letjelica, Lunarni modul korištena je za spuštanje na Mjesec. Ona je prenosila astronaute od Mjesečeve orbite do površine Mjeseca, a zatim ponovno u orbitu. U jednom letu je mogla prenositi najviše do dva astronauta. U cijelom programu korištene su dvije vrste raketa. Prve su bile manje Saturn 1 rakete, veličine 22-katne zgrade. Takve rakete su imale dva odvojiva dijela. Kada je prvi dio ostao bez goriva odvojio bi se od ostatka rakete i izgorio u atmosferi Zemlje. Rakete Saturn 1 su korištene da bi se testirale Apollo-ve kapsule u Zemljinoj orbiti. Kasniji letovi su koristili snažnije Saturn 5 rakete. Ove trodijelne rakete su bile dovoljno snažne da odvedu letjelicu do Mjeseca.
Prva Apollo misija s posadom. Imala je cilj testirati sve sustave koji će biti potrebni za slanje prvih ljudi na površinu Mjeseca. Tako su testirani upravljački i servisni modul, prostorije u kojima borave astronauti i ostale, mogućnost prijenosa TV programa uživo i ostale funkcionalnosti. Lansiranje se odvilo 11. listopada 1968. na veoma sunčan i vruć dan. U letjelici su bili Wally Schirra, Donn Eisele i Walt Cunningham. Lansiranje je prošlo izvrsno. Samo 10 minuta kasnije Apollo 7 je postigao eliptičnu orbitu na malo manje od 195 kilometara iznad površine Zemlje. Tijekom misije posada je imala određene fizičke poteškoće. 15 sati nakon lansiranja astronauti su osjetili jaku hladnoću koja je kod bestežinskog stanja dosta neugodnija. Sluz se nakuplja u nosnim prolazima i ne izlazi iz glave. Jedino što pomaže u takvoj situaciji je snažno ispuhivati nos, što stvara bolove u ušnim bubnjićima. Astronauti su si u konačnici pomogli sa aspirinom.
Apollo 11 letjelica je lansirana na vrhu Saturn 5 rakete sa 3 odvojiva dijela. Prve dvije faze (dijela) su iskoristile gorivo za dolazak do orbite, dok je treća služila za slanje Apollo-vog upravljačkog i lunarnog modula na površinu Mjeseca. Jednom kad je letjelica došla do Mjeseca dva su se modula odvojila. U lunarnom su se modulu dva astronauta spustila na Mjesec, dok je jedan ostao u upravljačkom modulu kružiti oko Mjeseca. Na samoj površini astronauti su se vozili posebno dizajniranim roverima. To su činili kako bi bolje istražili samu površinu. Roveri su posebno osmišljeni da se mogu sklopiti i stati u lunarni modul. Također su ostavljeni na Mjesecu. Kada su astronauti završili sa svim poslovima koji su bili predviđeni vratili su se u lunarni modul koji je zatim lansiran u Mjesečevu orbitu. Tamo se lunarni modul spojio s upravljačkim modulom u koji su se preselili. Lunarni modul je ostavljen i s vremenom se zabio u površinu Mjeseca. Astronauti su u upravljačkom modulu poletjeli prema Zemlji gdje su pali u ocean u kojem ih je pokupio brod.
Lansiranje Apollo-a 11, 16. lipanj 1969.
Jedna od najpoznatijih lunarnih misija po kojoj je snimljen i film. Zadaća misije je bila spuštanje na Mjesec, no nakon nekoliko problema sa letjelicom, Apollo 13 je napravio orbitu oko Mjeseca i vratio se kući. Misija je također poznata po izrazu: "Houston, we've had a problem.." Odmah nakon polijetanja astronauti John Swigert, Fred Haise i James Lovell osjetili su slabe vibracije nakon kojih je središnji motor otkazao dvije minute prije nego li je bilo predviđeno. Zbog tog problema ostali motori su morali raditi 34 sekunde duže. Apollo 13 je bio treći pokušaj spuštanja na Mjesec. Otkazan je nakon kvara na spremnicima s kisikom ali je ipak smatran "uspješnim neuspjehom" jer je pružio važno iskustvo u spašavanju posade.
